BRATIĆ PORUČIO SRPSKOJ POLITICI: Imam konačno rješenje, predlažem mirno združivanje

„Što se tiče ‘ceduljice’ non paper, ne znam kako drugačije da nazovem neslužbeni dokument kojim se dopisuju pojedini političari, stava sam da oni koji su pisali ili inicirali mogu od svojih država na miran način raditi šta god požele. Bosni i Hercegovini nije potreban non paper jer ona ima paper, a to je Ustav Bosne i Hercegovine. Svaki pokušaj podmetanja ili pokušaj stavljanja supremacije bilo kakvih non paper dokumenata u odnosu na Ustav bi mogao imati nesagledivo loše posljedice. Ali ako je to u trendu, evo poslao bih vlastiti non paper koji bih uputio ne komšijama niti stranim diplomatama, uputio bi ga domaćoj javnosti, konstitutivnim narodima, manjinama, građanima i svim ostalima: Kao konačno rješenje za Bosnu i Hercegovinu predlažem: mirno združivanje u cilju stvaranja prosperitetne Bosne i Hercegovine i boljeg života u zajedničkoj nam domovini, u skladu sa domaćim i međunarodnim pravnim poretkom“, poručio je Senad Bratić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Ćubrilović sazvao je šesnaestu redovnu sjednicu NSRS za 27.4.2021. te je predložio Dnevni red.

Senad Bratić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, za Stav je komentirao prijedlog Kluba poslanika SNSD prema kojoj se pokreće „inicijative za razgovor i dijalog između strana Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu“.

Bratić smatra da Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine nisu odvojene strane, one su dijelovi jedne te iste cjeline, države Bosne i Hercegovine, kao što su konstitutivni narodi, manjine, ostali i građani državljani jedne te iste države u okviru koje demokratski dijalog treba da bude konstanta.

„Dijalog koji se predlaže je u stvari prikrivena vrsta pregovora, samo je pitanje ko i o čemu treba da pregovara. Bilo kakvi pregovori između vještački nametnutih strana i o pitanjima koja zadiru u temelje na kojima počiva ovo društvo i država Bosna i Hercegovina su na ovaj način nemogući jer po tim pitanjima svi trebamo biti ista strana. Jedina vrsta legitimnog i demokratskog dijaloga koji podržavam lično, kao i Stranka Demokratske Akcije Bosne i Hercegovine, koji je uvijek bio i jeste otvoren, je onaj dijalog koji se vodi u institucijama, a to je dijalog legitimnih predstavnika u Predsjedništvu, skupštinama, domovima, vijećima, i drugim organima u okviru njihovih nadležnosti. Opstruisanje funkcionisanja dijaloga u ovim okvirima i traženje novih formi dijaloga predstavlja put u opasnu avanturu i pitanje je i namjere i ciljeva svakog ko predlaže ili bi pristao na to. Rješenja za Bosnu i Hercegovinu? Kakva, zašto… rješenja već imamo. Jedno je poštovanje Ustava, zakona, međunarodnih sporazuma, ratifikovanih ugovora, povelja, odluka međunarodnih sudova i demokratski razvoj institucija i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine a drugo je, u slučaju nepoštovanja i opstruisanja navedenog, povratak na ustav Republike Bosne i Hercegovine. Znači, pitanje naše opredjeljenosti možemo pokazati na samo jedan način a to je snaga našeg učešća u institucijama i demokratskom dijalogu u okviru nadležnih organa“, kaže Bratić.

Bratić je za Stav komentirao i najavljenu tačku Dnevnog reda koja se tiče „razmatranja pisma visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, od 27.1.2021. godine, upućeno predsjedniku Narodne skupštine i klubovima poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske“.

Poručuje da razmatranje ovakvih tema u NSRS predstavlja neproduktivni dio u radu.

„Izazvano je još neproduktivnijom, da ne upotrijebim neku snažniju formulaciju, odlukom o dodjeli ovakve vrste priznanja licima koja su presuđena odlukama međunarodnih sudova. Mišljenja sam da je samom dodjelom priznanja NSRS nanijela veliku štetu svom ugledu, ugledu entiteta RS, Bosni i Hercegovini a možda i najviše srpskom narodu u BiH. Dodjelom priznanja Narodna skupština daje nepotreban argument kojim se na istu stranu stavljaju pojedinci osuđeni za zločine i srpski narod što može kolektivizirati samu krivicu i dati obilježje čitavom narodu. Mišljenja sam da je srpski narod u Bosni i Hercegovini čestit i dobar narod, da pojedinci pravosnažno osuđeni za zločine nose ličnu krivicu i da te pojmove treba razdvojiti. U tom smislu sam stava da su odluke o dodjeli priznanja ovim licima u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim pravom i predstavljaju nepotreban teret srpskom narodu. Jedini ispravan put je poštovanje zakona, sudskih presuda i personalizacija počinioca zločina čime se uklanja ovakva vrsta kolektivizacije. Što se tiče NSRS, ona je već duži period u fazi pasivizacije u okviru vlastitih nadležnosti. Djelimični prenos vlastitih nadležnosti na izvršne organe i podređenost njima, stavljanje na dnevni red tema koje izlaze iz okvira nadležnosti i donošenje odluka koje nemaju pravnu snagu sve više svode ovaj najviši organ entiteta na formu bez stvarne snage da demokratski upravlja procesima. Nadam se da će se NSRS u narednom periodu vratiti izvornim nadležnostima, biti najviši dom demokratskog dijaloga u entitetu i ponovo zauzeti mjesto koje joj institucionalno i pripada“, naglašava Bratić koji se osvrnuo i na slučaj „non paper“ te Dodikove najave o „mirnim razlazima“.

„Što se tiče ‘ceduljice’ non paper, ne znam kako drugačije da nazovem neslužbeni dokument kojim se dopisuju pojedini političari, stava sam da oni koji su pisali ili inicirali mogu od svojih država na miran način raditi šta god požele. Bosni i Hercegovini nije potreban non paper jer ona ima paper, a to je Ustav Bosne i Hercegovine. Svaki pokušaj podmetanja ili pokušaj stavljanja supremacije bilo kakvih non paper dokumenata u odnosu na Ustav bi mogao imati nesagledivo loše posljedice. Ali ako je to u trendu, evo poslao bih vlastiti non paper koji bih uputio ne komšijama niti stranim diplomatama, uputio bi ga domaćoj javnosti, konstitutivnim narodima, manjinama, građanima i svim ostalima: Kao konačno rješenje za Bosnu i Hercegovinu predlažem: mirno združivanje u cilju stvaranja prosperitetne Bosne i Hercegovine i boljeg života u zajedničkoj nam domovini, u skladu sa domaćim i međunarodnim pravnim poretkom“, kaže Senad Bratić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a.