U mnogim evropskim zemljama stopa smrtnosti od COVID-a viša je nego u Kantonu Sarajevo. U Njemačkoj, naprimjer, do jučer su od posljedica zaraze virusom korona umrle 77.502 osobe, odnosno 2,69% od ukupno 2.886.020 potvrđenih slučajeva. U Bosni i Hercegovini umrle su 6.803 osobe, što iznosi 3,92% od potvrđenih slučajeva. U Kantonu Sarajevo smrtnost od 2,02% znanto je niža od bosanskog prosjeka, a niža je i od svjetskog. Samo jedan kanton u Federaciji ima nižu stopu smrtnosti od Kantona Sarajevo.
Panika koja se posljednjih dana širi Sarajevom podgrijana je, između ostalog, tvrdnjom da je stopa smrtnosti u Kantonu Sarajevo najviša u Evropi. Pritom se ne iznose nikakvi podaci koji bi to potvrdili. A to uopće nije težak posao, potrebno je samo uporediti neke statističke podatke.
Za početak treba imati na umu to da je Kanton Sarajevo jedna od zaraženijih regija u Evropi. Prema službenim podacima, koje svakodnevno objavljuju nadležne službe i ministarstva, u Kantonu Sarajevo do sada je zaraženo 11,67% njegovih stanovnika. To je znatno više od bosanskohercegovačkog prosjeka, koji iznosi nešto iznad 5%, koliki je približno i prosjek Federacije BiH. Za toliki broj zaraženih, to je barem jasno, nisu krivi ljekari, već svi oni koji su trebali a nisu spriječili širenje zaraze, bilo pravovremenim uvođenjem strogih mjera bilo striktnim provođenjem postojećih i sankcioniranjem građana i firmi koji ih nisu poštivali. Ljekari su odgovorni za liječenje oboljelih a ne za sprečavanje širenja zaraze.
Stopa smrtnosti može se računati na dva načina: tako što se broj umrlih posmatra u odnosu na ukupan broj potvrđenih zaraza ili tako što se gleda odnos umrlih u odnosu na ukupan broj stanovnika. I u jednom i u drugom slučaju ti podaci pravu vrijednost dobijaju samo ako se zna ukupan procent zaraženih.
Ako smrtnost računamo u odnosu na broj zaraženih, Kanton Sarajevo, u kojem je stopa smrtnosti 2,02%, u Bosni i Hercegovini lošije stoji samo od Hercegovačko-neretvanskog kantona (1,36%). Sve ostale kantonalne i entitetske administrativne jedinice te Brčko distrikt stoje lošije: Zeničko-dobojski kanton (9,27%), Srednjobosanski kanton (7,71%), Posavski kanton (6,08%), Unsko-sanski kanton (4,77%), Tuzlanski kanton (4,53%), Bosansko-podrinjski kanton (3,42%), Kanton 10 (2,33%), Zapadno-hercegovački kanton (2,26%), Republika srpska (5,03%), Brčko distrikt (4,34%), Federacija BiH (3,37%), Bosna i Hercegovina (3,92%).
Dakle, stopa smrtnosti u Kantonu Sarajevo takva je da na svakih pedeset zaraženih osoba jedna umre, dok u Zeničko-dobojskom kantonu umire skoro jedna od deset osoba kod kojih se potvrdi COVID – pet puta više. Na sve ovo treba dodati da takozvani treći pandemijski val još nije zahvatio druge kantona ni približno onoliko koliko Kanton Sarajevo, pa se, nažalost, može očekivati nastavak rasta oboljelih i umrlih u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, znatno viši nego u Kantonu Sarajevo, gdje treći val zasad posustaje.
S tim u vezi Kanton Sarajevo možemo uporediti s nekim drugim evropskim državama. Naprimjer, stopa smrtnosti u Kantonu Sarajevo niža je nego u Njemačkoj (2,69%) iako je u Kantonu Sarajevo u odnosu na broj stanovnika procentualno tri puta više zaraženih nego što ih je zaraženo u Njemačkoj. Stopa smrtnosti u Kantonu Sarajevo niža je nego u Italiji, Španiji, Rumuniji, Portugalu, Belgiji, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj itd. Kanton Sarajevo ima nižu stopu smrtnosti i od svjetskog prosjeka, koji iznosi 2,18%.
Drugi način mjerenja stope smrtnosti jeste u odnosu na broj stanovnika. Tu Kanton Sarajevo ne stoji dobro jer je na 100.000 njegovih stanovnika do sada umrlo 235. U Evropi je lošije u Češkoj, naprimjer, u kojoj je ta stopa 251. Ali u Bosni i Hercegovini od Kantona Sarajevo višu ili jednaku stopu smrtnosti imaju Republika srpska (243), Brčko distrikt (266), Zeničko-dobojski kanton (235) i Bosansko-podrinjski kanton (242). Prema tome, ni po ovom načinu mjerenja stope smrtnosti nije tačno da je u Kantonu Sarajevo smrtnost najveća u Evropi. Međutim, važno je s ovim u vezi imati na umu da nije isto ako je broj zaraženih 11,67%, koliko je u Kantonu Sarajevo i 6,4%, koliko je, naprimjer, u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je stopa smrtnosti 187, odnosno procent zaraženih u Kantonu Sarajevo za 82% veći je nego u Sjevernoj Makedoniji a stopa smrtnosti veća je 25%. Drugim riječima, u Kantonu Sarajevo spašeno je procentualno mnogo više života nego u Sjevernoj Makedoniji.
Ova statistika govori baš obrnuto od onoga što se želi predstaviti kako bi se sarajevski ljekari optužili za loš rad i proglasili krivima za veliki broj umrlih sugrađana. Sarajevo je, ne zbog ljekara, već zbog toga što Vlada Kantona Sarajevo nije pravovremeno reagirala, imalo izuzetno veliki broj zaraženih a ljekari u ovom kantonu uspjeli su, uprkos ogromnom prilivu oboljelih, da broj umrlih u odnosu na broj oboljelih bude ispod nivoa visokorazvijene Njemačke i mnogih drugih zemalja Evropske unije, koje imaju neusporedivo opremljeniji i bogatiji zdravstveni sistem.